Ukratko o okolišu Australije

Australija je zemlja koja površinom obuhvaća čitav kontinent od oko 7,6 milijuna kvadratnih kilometara i šesta je zemlja po veličini u svijetu. Teritorijalne vode obuhvaćaju dijelove triju oceana i treće su po veličini u svijetu s površinom od oko 12 milijuna kvadratnih kilometara. Na popisu svjetske baštine nalazi se trinaest australskih područja. Život i osjećaj za kulturni identitet australskih Aboridžina je nekoliko desetaka tisuća godina na neobjašnjiv način usko povezan sa zemljom, njezinim značajkama, florom i faunom. I danas su svi žitelji Australije usko povezani sa svojim prirodnim okolišem. Australija ima najviše gradskog stanovništva od svih zemalja svijeta, kao i najviše stanovništva koje živi u priobalnim područjima. Više od 80% Australaca živi u područjima koja su manje od 100 km udaljena od obale. Urbana naselja su suočena sa sve ozbiljnijim ekološkim problemima prouzročenim sječom šuma, uništavanjem prirodnih staništa, zagađenjem zraka i voda, sve većom gustoćom stanovništva i povećanjem razine buke i zagađenja zbog motornih vozila i aviona.

Kopno

Zakonom o zaštiti okoliša zaštićeno je 7,75% australskog kopna. Australsko kopno je po svojim karakteristikama jedno od najstarijih kopnenih struktura na svijetu. Iako se tla i mora odlikuju izrazitom biološkom raznolikošću, spadaju među najsiromašnija i najneproduktivnija na svijetu, a do pomanjkanja hranjivih tvari dolazi zbog narušenog čimbenika geološke stabilnosti zemlje. Samo je šest posto australskog kopna obradivo, pa su za opstanak potrebne ogromne količine površinskih i podzemnih voda. Oba se izvora iscrpljuju mnogo bržim tempom nego što se obnavljaju. Crpenje voda iz podzemnih izvora za potrebe poljoprivrede dovelo je do znatnog smanjenja razine podzemnih voda i saliniteta. Australska tla su uvelike ovisna o biljnom pokrovu koji je izvor hranjivih tvari i stabilnosti. Sječa šuma, pretjerano iscrpljivanje izvora voda i loše očuvanje tla doveli su do pada kvalitete australskog tla.

Vode

Australija je najsuši naseljeni kontinent na zemlji s najmanjom količinom vode u rijekama, najmanjom količinom vode koju zemlja upija, i od svih kontinenata ima najmanje kišovitih područja. Trećina kontinenta je gotovo potpuno suha, a količina padalina i razina voda u rijekama je najnestalnija na svijetu. Već se dulje vrijeme aktivno radi na zaštiti mora i oceana. Zagađenje je veliki problem, a zagađenje mora uglavnom je uzrokovano aktivnostima na samoj obali kao što su erozija tla, uporaba umjetnog gnojiva, pojačan uzgoj životinja, kanalizacija, a pridonose joj i razni drugi proizvodi urbanog industrijskog otpada. Na međunarodnom popisu močvarnih područja (Ramsar), zabilježena su 53 australska područja i u budućnosti će ih biti još više. U australskim vodama živi oko 4 000 vrsta riba, 500 vrsta koralja i to samo na području sjevernih koraljnih grebena, 50 vrsta morskih sisavaca i brojne ptice koje žive na moru i uz more. Procijenjeno je da se u vodama južne Australije nalazi više od 80% endemskih vrsta, odnosno onih kojih nema nigdje drugdje u svijetu.

Biološka raznolikost

Više je od 80% endemskih australskih biljaka koje cvatu, sisavaca, gmazova i žaba, a isto tako i većina riba te gotovo polovica ptica. U Australiji živi ogroman broj tobolčara - više od 140 vrsta. Najmanje 18 vrsta egzotičnih sisavaca se nastanilo u divljim predjelima Australije, pa su mačke i lisice jedne od onih koje su ugrozile i dovele do izumiranja nekoliko izvornih vrsta životinja. Nove vrste biljaka su također prouzročile znatno propadanje prvobitne vegetacije i prirodnog okoliša.